Pravila kako se ponašati prilikom susreta s kitovima, dupinima ili morskim kornjačama

Foto (ilustracija): Pixabay

Pravila kako se ponašati prilikom susreta s kitovima, dupinima ili morskim kornjačama
31 srpnja
10:58 2020

S obzirom na povećanu prisutnost ljudi u morskom okolišu tijekom ljetnih mjeseci, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja podsjeća na pravila ponašanja prilikom susreta s dupinima, kitovima i morskim kornjačama kako bi se spriječili mogući neželjeni događaji.

U Jadranu je do sada zabilježeno pojavljivanje deset vrsta iz skupine kitova (Cetacea), ali je danas samo dobri dupin (Tursiops truncatus) stalno prisutan u cijelom jadranskom bazenu. Prugasti dupin (Stenella coeruleoalba), glavati dupin (Grampus griseus) i Cuvierov kljunasti kit (Ziphius cavirostris) prisutni su u različitim gustoćama u južnom dijelu Jadranskog mora dok se veliki kit (Balaenoptera physalus) sezonski pojavljuje u srednjem i južnom Jadranu. Ulješura (Physeter microcephalus), dugoperajni bjelogrli dupin (Globicephala melas), crni dupin (Pseudorca crassidens) i grbavi kit (Megaptera novaeangliae) pojavljuju se kao zalutale jedinke. Obični dupin (Delphinus delphis) koji je nekad bio prisutan u cijelom Jadranskom moru sada se smatra regionalno izumrlom vrstom, a rijetko se pojavljuju jedino zalutale ili zaostale jedinke.

Kitovi se nalaze na vrhu hranidbene mreže morskih ekosustava te utječu na njihovu strukturu i funkcioniranje. To su ujedno migratorne vrste koje trebaju i veći životni prostor. U najvećoj mjeri ugrožava ih čovjek koji različitim aktivnostima utječe na morski ekosustav. Najčešći razlozi njihove ugroženosti u Jadranu su nedostatak plijena uzrokovan prelovom, slučajni ulov tijekom ribarenja, antropogena buka, morski otpad (primjerice plastične vrećice), onečišćenje mora, bolesti i namjerno ubijanje. Sve vrste iz skupine kitova koje se zateknu u Jadranskom moru strogo su zaštićene temeljem Zakona o zaštiti prirode.

Pravila ponašanja prilikom susreta s kitom ili dupinom:

  • Ne usmjeravajte plovilo direktno prema opaženim životinjama!
  • Ukoliko se opaženim životinjama želite približiti, učinite to polako, brzinom manjom od 5 čv (9 km/h), slijedeći paralelno smjer njihova kretanja te izbjegavajte nagle promjene smjera ili brzine!
  • Ne proizvodite iznenadne zvukove motorom! Osigurajte da je u krugu od 100 m od životinje samo jedno plovilo, a u krugu od 200 m ne više od tri plovila!
  • Nemojte ostajati u njihovoj blizini duže od 30 minuta!
  • Ukoliko kod životinja primijetite znakove uznemirenosti ili primijetite majke s mladuncima, odmah napustite područje susreta (promjenom smjera, bez ubrzavanja)!
  • Područje susreta napustite usmjeravajući plovilo suprotno od pravca kretanja životinja, postupno ubrzavajući tek kad je plovilo udaljeno više od 200 m od životinja!
  • Zbog sigurnosti pojedinaca i sigurnosti životinja nemojte plivati ni roniti sa životinjama, nemojte ih hraniti niti ih pokušavati dodirivati!
  • Ne bacajte smeće u more i ne ostavljajte ga na obali i plažama; životinje mogu slučajno progutati plastični otpad što može uzrokovati njihovo ugibanje.

U Jadranskom moru zabilježene su tri vrste morskih kornjača: glavata želva (Caretta caretta), zelena želva (Chelonia mydas) i sedmopruga usminjača (Dermochelys coriacea). Glavata želva je najbrojnija vrsta morskih kornjača u Jadranskom moru, koje se smatra jednim od najvažnijih područja za prehranu ove vrste u Sredozemnom moru, pri čemu jedinke potječu iz grčke natalne populacije. Morske kornjače su migratorne vrste gmazova koje nastanjuju morski ekosustav i većinu svog vremena provode pod vodom. Danas su jedna od najugroženijih skupina morskih organizama.

Glavni razlog ugroženosti morskih kornjača u Jadranu predstavlja interakcija s ribarstvom (slučajni ulov), sudari s brodovima te onečišćenje. Većina pravila ponašanja prilikom susreta s dupinom i kitom odnosi se i na susret s morskim kornjačama.Sve tri vrste morskih kornjača u Hrvatskoj su strogo zaštićene, stoga je zabranjeno svako namjerno uznemiravanje, hvatanje i ubijanje tih životinja. Svako namjerno uznemiravanje strogo zaštićene vrste prijavite Državnom inspektoratu. Prijava se podnosi putem obrasca na mrežnoj stranici Državnog inspektorata.

Nalaz ozlijeđene, bolesne ili uginule jedinke dupina, kita ili morske kornjače dojavite na broj 112 ili Zavodu za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja putem adrese e-pošte: vrste@mzoe.hr.

Više informacija o Protokolu za dojavu i djelovanje u slučaju pronalaska uginulih, bolesnih ili ozlijeđenih strogo zaštićenih morskih životinja možete pronaći na poveznici.

HEPi

MOBILNA APLIKACIJA MJADROLINIJA

TRAŽILICA POSLOVA

PRETRAGA

IZRADA WEB STRANICA

povoljna izrada web stranica

PONUDA POSLOVA

VREMENSKA PROGNOZA

ZAKON O OTOCIMA

GLAS OTOKA NA DRUŠTVENIM MREŽAMA

www.glasotoka.hr
%d blogeri kao ovaj: